Čitav niz dosadašnjih istraživanja ukazao je ispravnost empirijske činjenice kako je Hrvatska tijekom posljednjih 27, odnosno gotovo 40 godina relativno zaostala za okruženjem. S izuzetkom nekih općenitih ideološki obojenih kritika stanja i razvoja ekonomije, ekonomska istraživanja nisu otišla u smjeru otkrivanja ključnih uzroka navedene stagnacije odnosno relativnog ekonomskog zaostajanja. Cilj ovoga istraživanja je pronaći ključne čimbenike koji objašnjavaju ekonomske (ne)uspjehe tranzicijskih zemalja u kontekstu teorija rasta, strukturnih promjena, tržišta rada, tržišta kapitala i sektorske analize. Najvažniji ishodi navedenog istraživanja trebali bi ponuditi podlogu na kojoj bi se mogla povesti činjenično utemeljena rasprava o rješavanja nagomilanih razvojnih problema hrvatskog gospodarstva. Osnovni učinak istraživanja trebao bi biti rasvjetljavanje različitosti zabilježenih u razvojnom putu Hrvatske i ostalih tranzicijskih zemalja tijekom posljednjih 30 godina tranzicije, ispitivanje korelacije i kauzalne veze između specifičnosti hrvatskog razvojnog puta, makroekonomskih agregata i relativnog gospodarskog zaostajanja.

Očekivani znanstveni rezultati istraživanja su objava radova u znanstvenim časopisima citiranim u WoS ili Scopus bazama podataka te objava poglavlja u knjizi kod svjetski renomiranog izdavača. U okviru projekta će se također prezentirati radovi na domaćim i inozemnim međunarodno relevantnim konferencijama. U metodološkom smislu fokusirati ćemo se na sofisticirane ekonometrijske metode (panel VAR, prostorna ekonometrija, log-t-testovi konvergencije, dinamički panel modeli s pragom među ostalima) kako bi maksimalno povećali izglede za objavljivanje u gornjim kvartilima, te stoga planiramo organizaciju 2 ekonometrijske radionice renomiranih gostujućih profesora iz područja panel ekonometrije i ekonometrije vremenskih serija. U posljednjoj godini projekta planiramo završni skup i prezentaciju rezultata na skupu u HAZU-u.

Na postizanju projektnih ciljeva surađuje 12 istraživača sa Sveučilišta u Zagrebu i Dubrovniku, sa Ekonomskog instituta u Zagrebu te s Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.